Hrvatski pomorski muzej Split

O muzeju

Pomorski muzej u Splitu osnovan je 1925 godine. Bogato pomorsko muzealstvo u kasnijem vremenu razvijalo se kroz Pomorski muzej u Splitu i Vojno-pomorski muzej u Splitu. Pored navedenih muzeja koji su djelovali kao samostalne ustanove postojalo je i više zbirki pomorske baštine od kojih možemo navesti zbirke podvodne arheologije i muzej brodogradnje koji je djelovao pri splitskom brodogradilištu.

Hrvatski pomorski muzej Split kao samostalna ustanova izravni je sljednik različitih sastavnica splitskog pomorskog muzealstva. Vlasnik i osnivač Muzeja je Grad Split, a formalnu odluku o osnivanju donijelo je Gradsko vijeće Grada Splita 1997. godine.

Muzej istražuje, prikuplja, čuva i prezentira materijalnu i nematerijalnu pomorsku baštinu hrvatske obale Jadrana, od prapovijesti do danas. Nalazi se u iznimno vrijednoj graditeljskoj cjelini – Tvrđavi Gripe, spomeniku kulture, jedinstvenom cjelovito sačuvanom fortifikacijskom objektu u Splitu, izgrađenom u 17. st.

U dvorištu Tvrđave Gripe smješten je veći broj muzejskih izložaka većih dimenzija. Vanjskim postavom dominira pramac parobroda "Bakar", jednoga od sedam plovila iz muzejskog fundusa. Tu je smještena i gajeta "Perina" izrađena 1857. g., jedno od najstarijih plovila na istočnoj obali Jadrana uopće, koja je kao izvorni zapis stoljetnih iskustava i tradicija izravno iz mora doplovila do izložbenog postava Hrvatskog pomorskog muzeja. U dvorištu tvrđave nalaze se i mnogi drugi vrijedni predmeti posebne privlačnosti za posjetitelje.

U dijelu stalnog postava posvećenog trgovačkom pomorstvu možemo pratiti razvoj broda - jedrenjaka, broda na vesla, parobroda, broda na motorni pogon - od antičkih vremena do suvremenog doba. Izložbu otvara keramička antička posuda "pitos" impresivnih dimenzija, koja je izvorno služila za čuvanje namirnica, kao jedan od izložaka muzejske Zbirke podvodnih nalaza. Antička sidra i amfore uglavnom potječu s nalazišta potopljenih brodova. Razvoj broda i navigacije predočuju različiti predmeti među kojima se ističu makete i slike dubrovačkih i bokeljskih jedrenjaka, kao i drugih brodova sa šireg dalmatinskog područja. Osobito su dojmljive pulene s korčulanskih jedrenjaka iz 19. st.

O plovidbi hrvatskih mornara dalekim morima svjedoči brodski dnevnik s ekspedicije austro-ugarskog jedrenjaka "Novara"  1857. - 1859. g. te portreti kapetana iz 19. st.

Navigacijska oprema zastupljena je izvanrednim primjercima različitih predmeta između kojih  se ističu busole (kompasi) i sekstanti. Svakodnevni život s morem ilustrira priča o tradiciji ribarstva na Jadranu: koraljarstvo, spužvarstvo, tvornice ribljih konzervi, ribarski napori, ali i marende.

Muzejski postav, u dijelu koji prati trgovačko pomorstvo, završava u dvorani posvećenoj parobrodarstvu. Makete parnih brodova i uporabni predmeti evociraju doba prvih turističkih putovanja parobrodima, prije pojave dizelskih motora. U istoj dvorani smještena je i iznimno vrijedna Zbirka brodskih strojeva u kojoj posebno mjesto svakako pripada prvim hrvatskim brodskim motorima, izrađivanima u splitskoj radionici "Rossi" već početkom 20. st.
View the embedded image gallery online at:
http://www.hpms.hr/index.php#sigProGalleria8c93538666

Sukobi na Jadranu od antike do kraja 20. st. predstavljeni su u dijelu postava posvećenog vojnom pomorstvu. Ilirske liburne, rimske bireme, omiški gusarski brod, hvarska galija "Sveti Jerolim" iz Lepantske bitke 1571. g. neke su od maketa koje nose miris soli pomiješan s barutom.

Nezobilazni Viški boj iz 1866. g. prezentiraju izvorni predmeti iz bitke. Austro-ugarsko doba do Prvoga svjetskog rata prikazano je mnogim vrijednim izlošcima i umjetničkim djelima. Primjerice, osobito se ističu djela s pomorskom tematikom slikara Alexandera Kirchera.

Većim brojem vrijednih i raritetnih predmeta prikazani su Prvi i Drugi svjetski rat na Jadranu, dok posebno mjesto pripada predmetima mornaričke borbe iz Hrvatskog rata za neovisnost  1991. godine, kao dijelu Domovinskog rata od 1990. do 1995. godine.

Torpedo, tada najsuvremenije oružje izrađeno prema ideji Ivana Lupisa, u izvedbi Roberta Whitheada u tvornici torpeda u Rijeci 1866. g., gdje se proizvodilo punih sto godina, zaključuje putovanje kroz stalni postav Muzeja. Posebnu vrijednost predstavlja činjenica da je u Hrvatskom pomorskom muzeju Split izložen najstariji primjerak torpeda na svijetu (1866. godina), te da Zbirka torpeda, izložena kao cjelina u posebnoj dvorani, po svojoj vrijednosti zauzima sam vrh u muzealstvu uopće.

© Pomorski muzej Split 2012 | Sva prava pridržana

Top Desktop version